Nacionalni biro osiguravaca Crne Gore

  • Povećaj veličinu slova
  • Podrazumjevana veličina slova
  • Smanji veličinu slova

Neosiguravanje imovine je društveno neodgovorno i socijalno neprihvatljivo

U Crnoj Gori za osiguranje imovine prosječno se  izdvaja svega 7 eura

Podgorica 28.07.2014.

Dolaskom ljeta i sezone godišnjih odmora većina građana svoje kuće i stanove na duže ili kraće vrijeme ostavlja praznima. To je ujedno, pokazuju policijske statistike, doba kad provalnici najćešće vrebaju na prazne i nezaštićene stambene prostore kako bi neometano uzeli plijen. Iako je lijepo kad je sreća na vašoj strani, ta je ista sreća varljiva, pa ako dosad još niste bili  na meti provalnika to, na žalost, ne daje sigurnost da i nećete. Provalnici su sve drskiji i bezobzirniji i ne prezaju da napadnu i objekte pod posebnim nadzorom, kakve smo primjere već vidjeli u Podgorici, a i širom Crne Gore.

Previše je onih koji sopstvenu imovinu, za koju su radili cijeli radni vijek ostavljaju nezaštićenu i neosiguranu. To se podjednako odnosi na gradjane, preduzetnike, poljoprivrednike, malu, srednju i veliku privredu. Crna Gora prilično zaostaje za evropskim standardima u tom segmentu osiguranja.

Od Borisa Šabana, izvršnog direktora Udruženja „Nacionalni Biro Osiguravača Crne Gore“ zaznajemo da to stanje potvrđuju i statistike prema kojima prosjećan stanovnik Crne Gore izdvaja za sve premije osiguranja 117,19 eura godišnje. Prosječno se, po stanovniku u Crnoj Gori, za osiguranje imovine izdvaja svega 7 eura, dok sa druge strane, prosječni Evropljanin troši na osiguranje imovine 530 eura.

Ovim povodom Šaban kaže: „Ne izazivajte sreću kad je zaštita imovine u pitanju, jer je cijena osiguranja zanemariva u odnosu na rizike kojima je imovina svakodnevno izložena. Bolje je opredijeliti se za neko osiguranje imovine iz odlične ponude na tržištu osiguranja u Crnoj Gori nego se opredijeliti za rizik da kada se vratite s godišnjeg i otkrijete da vaš stan nije više onakav kakvog ste ga ostavili i pritom nisu samo provalnici problem, nego i pucanje cijevi, problemi sa strujom, požari i slične nezgode koje mogu izazvati ozbiljne štete. Na osiguranje, nažalost, većina građana gleda kao na trošak, pogotovo u sadašnjoj krizi u kojoj je važan svaki euro. Imovinska osiguran spadaju u red ugovornih osiguranja i stvar su lične odluke. Njima se može osigurati sva pokretna i nepokretna imovina koj prijeti uništenje ili oštećenje od različitih opasnosti, kao što su požar, oluja, udar groma, potres, lom, poplava, izliv vode i td.“

Osiguranje jeste trošak, ali kad je riječ o osiguranju imovine, taj je trošak zanernariv u odnosu na rizike kojima  se izlaže većina građana. Tim prije što je riječ o relativno jeftinim i prihvatljivim osiguranjirna.

„Ponude crnogorskih osiguravajućih društava za osiguranja imovine su cjenovno vrlo prihvatljive, posebno kada se ima u vidu da su minimalne cijene osiguranja kuća-stan, sada čak manje od jednog eura po kvadratu za godišnju polisu osiguranja, a osiguravajuća društva omogućavaju i plaćanje u ratama.”- zaključuje Šaban.

Sve ovo navodi na konstataciju da je društveno veoma neodgovorno i socijalno neprihvatljivo imovinu držati neosiguranu, kao i da postoje ozbiljni rizici kojima se imovina izlaže, te da branša osiguranja ima kvalitetne proizvode osiguranja imovine.