Vlasnici neregistrovanih vozila moraju regresno platiti odštetu u slučaju nezgode

Uprava policije MUP-a i Nacionalni biro osiguravača Crne Gore – NBOCG poslednje 3 godine realizuju, dva puta godišnje, kampanju „Stop neregistrovanim vozilima”. Praćenjem stanja u oblasti bezbjednosti saobraćaja došlo se do podataka o značajnom broju neregistrovanih vozila ili vozila kojima nije produžena važnost saobraćajne dozvole a koja učestvuju u saobraćaju. Ova kampanja ima za cilj ukazivanje građanima na važnost registrovanja vozila. Neregistrovana vozila po pravilu nisu tehnički ispravna, te je njihova upotreba u saobraćaju čest uzrok saobraćajnih nezgoda. Takođe, korisnici ovih vozila ne posjeduju polisu obaveznog osiguranja u saobraćaju za štete pričinjene trećim licima. Ovo znači da oštećena lica, u slučaju štete koju prouzrokuje neosigurano vozilo, naknadu štete ostvaruju iz sredstava Garantnog fonda, koji posluje u okviru NBOCG.

Od Borisa Šabana, izvršnog direktora NBOCG, saznajemo da prema poslednjim istraživanjima, akcije koje su sproveli Uprave policije i NBOCG daju pozitivan rezultat, jer je u saobraćaju uočen manji broj neregistrovanih i neosiguranih vozila.

“Garantni fond, kojim upravlja NBOCG, je osnovan radi ekonomske zaštite putnika u javnom saobraćaju i trećih oštećenih lica, u slučajevima kada je šteta pričinjena upotrebom neosiguranog ili nepoznatog prevoznog sredstva, kao i u slučajevima kada je društvo za osiguranje kome je oduzeta dozvola za rad i nad kojim je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije odgovorno za naknadu štete. U praksi, sredstva Garantnog fonda se najčešće koriste za naknadu štete oštećenim licima prouzrokovanu upotrebom motornog vozila za koje nije bio zaključen ugovor o obaveznom osiguranju u saobraćaju (polisa osiguranja koja se dobija prilikom registracije vozila).”- zaključuje Šaban.

Zašto je obavezno osiguranje motornih vozila značajno?

Ukoliko svojim vozilom prouzrokujete saobraćajnu nezgodu, a bili ste osigurani od autoodgovornosti, svi troškovi naknade štete oštećenom licu padaju na teret osiguravajućeg društva koje vam je izdalo polisu. U slučaju da ne

posjedujete polisu obaveznog osiguranja od autoodgovornosti, odnosno da vam je vozilo neosigurano, isplata štete oštećenom licu vrši se iz sredstava Garantnog fonda. Međutim, samom isplatom štete iz Garantnog fonda, tek počinju obaveze za lice koje je prouzrokovalo štetu neosiguranim vozilom. Naime, Garantni fond nakon isplate ovakve štete ima pravo regresa prema licu odgovornom za štetu, za iznos isplaćene štete, kamate i drugih troškova vezanih za obradu i isplatu štete.

Primjer obračuna štete

Kako bi približili važnost obaveznog osiguranja od autoodgovornosti, u nastavku ćemo prikazati primjer obračuna jedne štete nastale u saobraćajnoj nezgodi. U pitanju je nezgoda koju je prouzrokovao vozač vozila B, na način što je svojim prednjim dijelom vozila udario zadnji dio vozila A koje se kretalo ispred njega, a koje je bilo zaustavljeno na semaforu, čekajući da se upali zeleno svijetlo. Krivica za nastalu nezgodu je na strani vozača koji je upravljao vozilom B. Uzećemo da je vozilo A luksuzno vozilo koje ima veliku vrijednost (a takvih vozila su česta na našim putevima) i da je na istom oštećen samo branik sa parking senzorima. Na prvi pogled, prouzrokovaču nezgode ova šteta ne izgleda velika. U stvarnosti, situacija je bitno drugačija, pa obračun štete izgleda kao u nastavku:

Ukoliko je vaše vozilo osigurano od autoodgovornosti, cjelokupnu štetu koju je pretrpjelo oštećeno lice naknadiće osiguravajuće društvo koje koje vam je izdalo polisu. Ukoliko je vaše vozilo neosigurano, naknada štete će se izvršiti iz sredstava Garantnog fonda. A nakon toga, Garantni fond navedeni iznos, uvećan za kamatu i druge troškove vezane za obradu i isplatu štete potražuje od vas… Treba napomenuti da na svu štetu koju ste pričinili drugom licu, morate izvršiti i popravku vašeg vozila, platiti prekršajnu kaznu za izazivanje saobraćajne nezgode, kao i kaznu za upravljanje vozilom koje nije bilo registrovano.

Kako je učestvovanje u saobraćaju veoma rizično, to je mogućnost da ćete vašim vozilom prouzrokovati štetu prilično visoka, odnosno na godišnjem nivou statistički gledano šansa da vam se to dogodi je čak 5%, pa je u vašem najboljem interesu da ne dođete u situaciju da sami snosite troškove cjelokupne štete, već da teret plaćanja štete koju eventualno pričinite, prenesete na teret osiguravajućeg društva.

Garantni fond u Crnoj Gori posluje u okviru Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore, od 2007. godine. Prema riječima Dalibora Tanjevića, Šefa službe Garantnog fonda, od tog perioda pa do 2017. godine, na ime naknade štete, oštećenim licima je iz sredstava Garantnog fonda isplaćeno više od 11 miliona eura! U prosjeku, to je oko milion eura godišnje. Velika većina tih šteta su regresne, odnosno nakon isplate Garantni fond ima pravo regresa od prouzokovača šteta, koji su upravljali neosiguranim vozilima.

“Sam regresni postupak je prilično neprijatan po regresnog dužnika. Zaposleni u Garantnom fondu iznos koji su isplatili na ime naknade štete, prvo potražuju od regresnog dužnika u mirnom postupku. Međutim, veoma je mali broj regresnih dužnika koji se odluči da na ovaj način izmiri svoje dugovanje koje ima prema Garantnom fondu, pa smo prinuđeni da svoja potraživanja ostvarujemo u sudskom postupku. Na taj način, značajno se uvećava iznos koji je regresni dužnik obavezan naknaditi Garantnom fondu, jer na njegov teret padaju svi sudski troškovi koji su nastali u tom parničnom postupku. Čak i nakon pravosnažne presude kojom regresni dužnici budu obavezani na naknadu štete prema Garantnom fondu, isti se rijetko odluče da u roku ostavljenom za dobrovoljno izmirenje obaveze, naknade štetu Garantnom fondu. U toj situaciji prinuđeni smo da svoja potraživanja ostvarujemo u izvršnom postupku, što dodatno uvećava troškove dužnika i vodi ka najnepopularnijim mjerama kao što su blokada tekućih računa i zabrana otuđenja pokretne i nepokretne imovine dužnika, a na kraju i prinudne prodaje iste, radi namirenja duga.» – zaključuje Tanjević.

Iako izbjegavanje registracije i osiguranja vozila, u početku izgledaju kao ušteda, u vrlo kratkom periodu mogu postati velika obaveza za korisnika neosiguranog vozila, ukoliko istim pričini štetu. Ako imamo u vidu da prosječna šteta  Garantnog fonda u 2017. godini iznosi oko 1.400,00 € a prosječna visina polise osiguranja od autoodgovornosti oko 160,00 €, više je nego jasno koliki rizik preuzimaju na sebe vlasnici vozila koji ista ne osiguraju. Na kraju, naš savjet je da svoje vozilo prije upotrebe u javnom saobraćaju uredno registrujete i osigurate, jer na taj način možete mirno da vozite, ne plašeći se sankcije saobraćajne policije, niti velikih novčanih izdataka u slučaju da pričinite štetu nekom licu.